Sadržaj

Skijanje

Skijaški skokovi oduvijek su bili “slovenski” sport. Slovenci su ponosni na mnoge uspjehe koji ih čine jednom od najvećih skakačkih  velesila. Petar Prevec, Primož Peterka, Primož Ulago, Robert Kranjc, France Petek, Rok Benković i mnogi drugi asovi koji su osvojili kristalne globuse i medalje s Olimpijskih igara i svjetskih prvenstava. Ali još veću težinu od ovih uspjeha, daje im Planica. Mogli bismo je proglasiti jednim od najprepoznatljivijih zaštitnih znakova Slovenije. Zbog nje imaju posebno mjesto na nordijskoj karti i zbog toga im se Norvežani, kao i Austrijanci i Nijemci, klanjaju, a istovremeno su ljubomorni na njih … Planinska skakaonica braće Gorišek i danas se smatra majkom svih skokova. Dok je Kulmu, Harrachovu, Oberstdorfu i Vikersundu teško to priznati, ali to je tako. U Planici je postignuto 48 svjetskih rekorda, u Oberstdorfu dvadeset, Vikersundu pet, u Kulmu tri i u Harrachu dva.

Simbol junaštva

Ako je isključimo iz srednjoeuropskog konteksta, jer smo već navikli na skijaške skokove, smatrajući je  nekom vrstom očigledne komponente zimske radosti, možemo zaključiti da su višegodišnji skokovi s Planice jedan od najvećih sportskih spektakla generalno. Oni koji su ikada stajali na vrhu staze, znaju na što mislimo.

Onim ljudima s neobično dugim skijama i šarenim kombinezonima, koji se spuštaju niz stazu, moramo priznati beskrajno junaštvo. Možda izgledaju pomalo smiješno na tlu, ali u vazduhu su moderni Dedali i Ikarusi. Istovremeno, utjelovljuju drevnu ljudsku želju; da lete poput ptica. Na tim stazama, skije dosežu ubrzanje brže od ferrarija, samo nekoliko sekundi je potrebno  da mjerač pokaže troznamenkasti broj. Dok im na tijelo utiču ogromne sile, dobrih 200 metara “lete po zraku”, pa sretno pristanu na tlo, i naklone se publici. I ne samo to, osim toga, nužno je i potpuno ovladavanje tijelom i širokim rasponom vanjskih uticaja; treba predvidjeti i najmanji dodir vjetra, jer u protivnom doista može loše završiti.

Prekretnice

Najvažniji događaji u istoriji skakanja povezani su s Planicom. U dolini podno Ponca, u najzapadnijem uglu Gorenjske, padali su svjetski rekordi. Tamo je godine 1936. Sepp Bradl postao prvi čovjek koji je prešao magičnu granicu od sto metara. Gotovo šezdeset godina kasnije, 1994. godine, Finac Toni Nieminen udvostručio je njegov skok i sletio na 203 metra.

Nordijski raj

Planica je daleko od sinonima samo za skokove. Dolina podno Ponca pravi je raj nordijskog skijanja. U blizini skakaonica nalaze se skijaške i cross staze, koje se nalaze u prekrasnom prirodnom okruženju. Sve je dodatno oživljeno modernim nordijskim centrom, gdje se nalazi i zanimljiv muzej. Posjet Planici također je atraktivan i u ljetnim mjesecima. Tada skije zamijenjenimo planinarskim čizmama. Oni kojima je potrebno više adrenalina, će se popeti na vrh skakaonice, te se do doline spustiti na fascinantnom zip-lineu, gdje će doživjeti slične osjećaje poput spomenutih skijaških skokova. Planica je svojom prirodnom ljepotom i vrhunskom inftastrukturom uvjerila vodeće ljude međunarodne skijaške organizacije FIS, koji su joj 2023. povjerili organizaciju Svjetskog nordijskog prvenstva.